Izvrnuto poimanje herojstva na Balkanu

Organizacija Naši 1389 upriličila je proslavu rođendana haškog optuženika za genocid i ratne zločine u Beogradu, mart 2011Organizacija Naši 1389 upriličila je proslavu rođendana haškog optuženika za genocid i ratne zločine u Beogradu, mart 2011
23.04.2011
Heroj ili heroina, što ne treba pomiješati s heroinom, drogom, pojam je koji potiče iz starogrčkog jezika. Označava to osobu koja, kad se sučeli s opasnim situacijama, u kojima je objektivno u slabijem položaju, otkriva snagu u sebi i žrtvuje se za veći cilj ili opšte-ljudsko dobro. Postaje zaštitnik slabih. U pitanju je, prema rječnicima svih jezika ovog svijeta, visoko moralna kategorija.U istim tim enciklopedijama navode se brojni heroji, od Japana do Aljaske, koji su isključivo spašavali živote drugih ljudi.

No, jedno je korijen riječi i povijest heroja, drugo je praksa. Današnji Balkan obiluje herojima koji su, postajući nacionalni heroji, zapravo izvrnuli značenje ovog pojma u njegovu suprotnost. Zaštitnik je postao napadač.

Medalje za one koji su razarali gradove, ubijali ljude i unesrećili hiljade porodica; memorijalni centar za četničkog vođu; nagodba za ženu ratnog zločinca – ovo su samo neki od najnovijih poteza koje Srbija povlači, a koji bi mogli voditi putem potpunog urušavanja sistema vrijednosti.



Na ovim osnovama, generacije rođene nakon ratova, stiču heroje i uzore. Ne treba zato čuditi što su mladima u Srbiji „heroji“ Ceca Ražnatović i srpski vitezovi iz srednjeg vijeka, ocjena je iz teksta Ive Martinović Odlikovanja za beščašće. Kada je prije 19 godina u Trebinju odbranio svog sugrađanina druge nacionalnosti, Srđan Aleksić vjerovatno nije razmišljao kako će njegovo djelo skoro dvije decenije kasnije za nekoga biti herojstvo, a za druge izdaja.

Upravo na taj način se u Bosni i Hercegovini poimaju uzori jer je i tu, za duboko podijeljeno bosansko-hercegovačko društvo, najvažnija nacionalna pripadnost, navodi u tekstu Heroizam po nacionalnoj pripadnosti Dženana Karabegović.

Za razliku od bivše Jugoslavije, Hrvatska, ni 20 godina od rata, nije uvela odličje heroj ili junak Domovinskog rata, navodi se u tekstu Ankice Barbir Mladinović Istinski heroji ostaju u sjeni.

Pojam „naši heroji“ u Hrvatskoj se uglavnom koristi za haške zatvorenike – Antu Gotovinu, Mladena Markača, ili u Hrvatskoj pravomoćno za ratne zločine osuđenog generala Mirka Norca.

Poremećeni sistem vrijednosti, kao posljedica turbulentnih ratnih i poratnih godina, donio je i Crnoj Gori drugačije poimanje heroja i antiheroja, uzora i antiuzora.

U tranzicijskom mulju, gramziva borba za prestiž, status i naravno novac, na dno ljestvice je spustila vrline kao što su humanost, hrabrost, moral, solidarnost, ocjena je iz teksta Antiratni heroji pali u zaborav Dimitrija Jovićevića.

About these ads
This entry was posted in Culture, Politics and tagged , , , , , , . Bookmark the permalink.

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s